Privatizacija i zakon o sportu...
Posted: Fri Dec 23, 2005 4:07 pm
Predlog Zakona o sportu naći će se u četvrtak na dnevnom redu Vlade Republike Srbije. Ukoliko ga Vlada usvoji biće upućen Narodnoj skupštini i očekuje se da se na dnevnom redu Narodne skupštine nađe na prolećnom zasedanju koje počinje 1. aprila.
Sva nadležna ministarstva Vlade su dala saglasnost na predlog zakona, a on ima podršku najvećeg dela sportskih saveza, klubova i Olimpijskog komiteta.
Za ovaj Zakon velike zasluge ima ministar prosvete i sporta Slobodan Vuksanović, jer je prema prvim ocenama, ovaj Zakon je jedan od najmodernijih u Evropi i sadrži u sebi sve dobre primere i iskustva ostalih sličnih zakona koji regulišu odnose u Sportu u Evropi.
Velike novine su predviđene u pravima i obavezama sportista. Sportisti će u Srbiji ubuduće imati mnogo veću zaštitu. Ona se ogleda u tome što će imati mogućnost da zaključuju kolektivne ugovore sa nadležnom sportskom asocijacijom poput NBA košarkaških igrača, da će svi ugovori klubova sa sportistima morati da budu registrovani u nadležnom savezu, da će klubovi morati da ih osiguraju čime će biti obezbeđeni u slučaju povreda i da će svaki igrač u Srbiji morati dva puta godišnje da bude zdravstveno pregledan u nadležnom zdravstvenim institucijama koje će mu davati potvrdu da može da se takmiči.
Kod plaćanja sportista usvojen je „španski model“ plaćanja koji predviđa obavezu da svi sportisti budu zaposleni u klubovima i da im se plaća zdravstveno i penziono osiguranje kao i drugi deo nadoknade kao što su naknade za zaključenje ugovora, naknade za korišćenje lika i dela, najnada za sportske uspehe koji neće imati karakter zarade i oporezivaće se posebnom nižom stopom poreza. To će omogućiti legalizaciju dosadašnjih „crnih tokova“ novca u sportu.
Najinteresantniji članovi Predloga Zakona o Sportu
Članom 22, prvi put je uvedeno da sportska organizacija može da bude privredno udruženje čime je omogućena privatizacija postojećih i osnivanje novih privatnih klubova.
Najveći deo Zakona je posvećen sportskim udruženjima od 22-85 člana (53 članova) i to su sportske organizacije kao udruženja gradjana i pretpostavka je da će većina njih to i ostati.
Privatizacija postojećih sportskih organizacija je napravljena u skladu sa onim što se dešava na zapadu, precizno je uradjena i predvidjena je članovima od 85-89. Zakona.
Svaki klub sam bira da li će ostati udruženje gradjana ili će se privatizovati. Rad sportske organizacije kao privrednog društva je regulisan članovima od 98-102 i tu ima zaista mnogo novina kao što su da "sportsku organizaciju kao privredno društvo mogu da osnuju domaća i strana lica"
(član 98) kaže da je početni kapital za osnivanje takvog sportskog privrednog društva 25 000 evra (čl. 98), članom 99 je regulisano da se takva organizacija mora prevashodno baviti sportskim aktivnostima (nije moguće osnovati klub a potom se baviti pretežno trgovinom), da se iz naziva organizacije mora jasno viudeti da je u pitanju sportski klub i da najmanje 80 odsto zarade MORA DA BUDE REINVESTIRANO U SPORT.
Članom 100. je predvidjeno da isto lice ili više povezanih lica u smislu zakona kojim se uredjuje rad privrednih društava (Zakon o preduzećima odnosno Zakon o hartijama od vrednosti uredjuju šta su povezana lica kao što su bračni drugovi, rodjaci...) ne mogu da budu vlasnici akcija u više klubova koji se takmiče u istom rangu takmičenja, akcije u klubovima ne mogu da imaju menadžeri, sudije i treneri odnosno imenovana i postavljena lica u nadležnim savezima...
Članom 110. uredjen je rad Olimpijskog komiteta, članovima od 112-117 predvidjeni su uslovi da neko napravi sportski centar a članom 117 - 119 je uredjuje rad Republičkog zavoda za sport (to je sada ona ruševina u Košutnjaku) koje postaje centralna republička sportska institucija. Članovima 120-123 je predvidjeno osnivanje predstavništava stranih sportskih oprganizacija na teritoriji Srbije što do sada nije bio slučaj. Članovima od 123-126 predvidjena je nacionalna kategorizacija u sportu. Članovim od 127-138 predvidjeno je kako se organizuju sportske priredbe a članovima od 138-140 školski sport.
Od 140-146. člana je uredjen rad sportskih objekata po
prvi put. član 140 kaže šta sve mora da ima sportski objekat, a članom 141 je predvidjena obaveza jedinica lokalne samouprave da prostornmim i urbanističkim planovima na odredjen broj stanovnika i zgrada PREDVIDE izgradnju sportskog objekta.
Članovima od 155-172 uvedena je kategorija NACIONALNOG OPŠTEG INTERESA U SPORTU.
Članom 156 uvedena je nacionalna sportska nagrada PO PPRVI
PUT U ISTORIJI SRBIJE, a uvodi se i obaveza da država sportistima za osvojene olimpijske medalje siplati 400 000 evra za zlato, 350 000 evra za srebro i 300 000 za bronzu s tim što osvojene olimpijske medalja u pojedinačnim sportovima su 10 odsto od te sume.
Članom 157 je predvidjen nov način podele sredstava u sportu. Naime kada se usvoji budžet Rep. Srbije, Ministarstvo prosvete i sporta u roku od šest nedelja raspisuje javni konkurs na koji se prijavljuju sportski klubovi, pojedinici, asocijacije i PODNOSE PROGRAME A MINISTARSTVO FINANSIRA PROGRAME Neće više biti korisnika koji su svake godina na budžetu, a programe mora da podnosi i Olimpijski komitet.
Članom 178. je predvidjeno da se napravi Nacionalni program razvoja sporta.
_
Sva nadležna ministarstva Vlade su dala saglasnost na predlog zakona, a on ima podršku najvećeg dela sportskih saveza, klubova i Olimpijskog komiteta.
Za ovaj Zakon velike zasluge ima ministar prosvete i sporta Slobodan Vuksanović, jer je prema prvim ocenama, ovaj Zakon je jedan od najmodernijih u Evropi i sadrži u sebi sve dobre primere i iskustva ostalih sličnih zakona koji regulišu odnose u Sportu u Evropi.
Velike novine su predviđene u pravima i obavezama sportista. Sportisti će u Srbiji ubuduće imati mnogo veću zaštitu. Ona se ogleda u tome što će imati mogućnost da zaključuju kolektivne ugovore sa nadležnom sportskom asocijacijom poput NBA košarkaških igrača, da će svi ugovori klubova sa sportistima morati da budu registrovani u nadležnom savezu, da će klubovi morati da ih osiguraju čime će biti obezbeđeni u slučaju povreda i da će svaki igrač u Srbiji morati dva puta godišnje da bude zdravstveno pregledan u nadležnom zdravstvenim institucijama koje će mu davati potvrdu da može da se takmiči.
Kod plaćanja sportista usvojen je „španski model“ plaćanja koji predviđa obavezu da svi sportisti budu zaposleni u klubovima i da im se plaća zdravstveno i penziono osiguranje kao i drugi deo nadoknade kao što su naknade za zaključenje ugovora, naknade za korišćenje lika i dela, najnada za sportske uspehe koji neće imati karakter zarade i oporezivaće se posebnom nižom stopom poreza. To će omogućiti legalizaciju dosadašnjih „crnih tokova“ novca u sportu.
Najinteresantniji članovi Predloga Zakona o Sportu
Članom 22, prvi put je uvedeno da sportska organizacija može da bude privredno udruženje čime je omogućena privatizacija postojećih i osnivanje novih privatnih klubova.
Najveći deo Zakona je posvećen sportskim udruženjima od 22-85 člana (53 članova) i to su sportske organizacije kao udruženja gradjana i pretpostavka je da će većina njih to i ostati.
Privatizacija postojećih sportskih organizacija je napravljena u skladu sa onim što se dešava na zapadu, precizno je uradjena i predvidjena je članovima od 85-89. Zakona.
Svaki klub sam bira da li će ostati udruženje gradjana ili će se privatizovati. Rad sportske organizacije kao privrednog društva je regulisan članovima od 98-102 i tu ima zaista mnogo novina kao što su da "sportsku organizaciju kao privredno društvo mogu da osnuju domaća i strana lica"
(član 98) kaže da je početni kapital za osnivanje takvog sportskog privrednog društva 25 000 evra (čl. 98), članom 99 je regulisano da se takva organizacija mora prevashodno baviti sportskim aktivnostima (nije moguće osnovati klub a potom se baviti pretežno trgovinom), da se iz naziva organizacije mora jasno viudeti da je u pitanju sportski klub i da najmanje 80 odsto zarade MORA DA BUDE REINVESTIRANO U SPORT.
Članom 100. je predvidjeno da isto lice ili više povezanih lica u smislu zakona kojim se uredjuje rad privrednih društava (Zakon o preduzećima odnosno Zakon o hartijama od vrednosti uredjuju šta su povezana lica kao što su bračni drugovi, rodjaci...) ne mogu da budu vlasnici akcija u više klubova koji se takmiče u istom rangu takmičenja, akcije u klubovima ne mogu da imaju menadžeri, sudije i treneri odnosno imenovana i postavljena lica u nadležnim savezima...
Članom 110. uredjen je rad Olimpijskog komiteta, članovima od 112-117 predvidjeni su uslovi da neko napravi sportski centar a članom 117 - 119 je uredjuje rad Republičkog zavoda za sport (to je sada ona ruševina u Košutnjaku) koje postaje centralna republička sportska institucija. Članovima 120-123 je predvidjeno osnivanje predstavništava stranih sportskih oprganizacija na teritoriji Srbije što do sada nije bio slučaj. Članovima od 123-126 predvidjena je nacionalna kategorizacija u sportu. Članovim od 127-138 predvidjeno je kako se organizuju sportske priredbe a članovima od 138-140 školski sport.
Od 140-146. člana je uredjen rad sportskih objekata po
prvi put. član 140 kaže šta sve mora da ima sportski objekat, a članom 141 je predvidjena obaveza jedinica lokalne samouprave da prostornmim i urbanističkim planovima na odredjen broj stanovnika i zgrada PREDVIDE izgradnju sportskog objekta.
Članovima od 155-172 uvedena je kategorija NACIONALNOG OPŠTEG INTERESA U SPORTU.
Članom 156 uvedena je nacionalna sportska nagrada PO PPRVI
PUT U ISTORIJI SRBIJE, a uvodi se i obaveza da država sportistima za osvojene olimpijske medalje siplati 400 000 evra za zlato, 350 000 evra za srebro i 300 000 za bronzu s tim što osvojene olimpijske medalja u pojedinačnim sportovima su 10 odsto od te sume.
Članom 157 je predvidjen nov način podele sredstava u sportu. Naime kada se usvoji budžet Rep. Srbije, Ministarstvo prosvete i sporta u roku od šest nedelja raspisuje javni konkurs na koji se prijavljuju sportski klubovi, pojedinici, asocijacije i PODNOSE PROGRAME A MINISTARSTVO FINANSIRA PROGRAME Neće više biti korisnika koji su svake godina na budžetu, a programe mora da podnosi i Olimpijski komitet.
Članom 178. je predvidjeno da se napravi Nacionalni program razvoja sporta.
_